
MInistériu Petróleu no Rekursus Minerais – MPRM ho instituisaun tutela hanesan ANP, I.P., TIMOR GAP, E.P., ANM, I.P., MRT, E.P. no IGTL, I.P., prevé liu dólar amerikanu millaun 128 ba tinan 2026, hodi finansia planu no programa estratéjiku ba setór petróleu no minerais. Husi dotasaun orsamental ne’e, sei aloka dólar amerikanu milaun 3,2 ba saláriu vensimentu, dólar amerikanu 74,3 ba bens servisu, transferénsia públika hamutuk dólar amerikanu liu millaun 50 dólar amerikanu no kapital dezenvolvimentu dólar amerikanu rihun 75.
Relasiona ho exekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2025, to’o loron 23 fulan Outubru tinan 2025, Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais atinji ona porsentu 85 ba exekusaun real no obrigasaun, bele to’o porsentu 90, waihira inklui kompromisu sira no tuir projesaun MPRM exekusaun bele alkansa porsentu 95 iha final tinan 2025.
Sua Eselénsia Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro tenik katak, proposta orsamentu tinan ne’e, relasiona ho exijénsia atu kontribui reseitas ba estadu ba periódu mediu no longo prazu, koinsidénsia ho dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku iha Timor-Leste.
Tuir planu ba periódu tinan 7 to’o tinan 30, planeia dezenvolve kampu potensialidade iha upstream hanesan Greater Sunrise, revitaliza Kampu Bayu Undan ne’ebé sei iha rezerva maske produsaun para ona, Kampu Chudditch, Kelp Deep, Jahal Kuda Tasi ne’ebé wainhira monetiza se ekivale ho dólar amerikanu billaun 59.
Kona-ba projetu Tasi Mane, Sua Eselénsia Ministru tenik katak, investimentu estadu reprezenta vizaun estratéjika kona-ba industrializasaun setór petróleu no minerais ne’ebé sei rezulta efeitu multiplikadora seluk iha setór sósiu ekonómiku, liu-husi instalasaun Timor-Leste Liquified Natural Gas – TLNG. Maibé foku ba mediu prazu mak instalasaun planta TLNG-2, inklui petrokómika, refinaria no infraestruturas fasilitadora seluk, hodi akomoda mina no gás husi husi Bayu Undan, Chudich no kampu Kelp Deep. Ba industrializasaun iha Tasi Mane, sei iha despeza husi billaun 1 to’o 4 entre tinan 2025 to’o 2031, hodi rezulta rendimentu komulativu dólar amerikanu billaun 56 to’o tinan 2050.
Señor Prezidente ANP, I.P. Gualdino do Carmo da Silva tenik katak, Bayu Undan sei tama faze dezmantelamentu ho finansiamentu dólar amerikanu billaun 1.3 no governu no empreza petrolífera sira analiza hela possibilidade atu dezmantela total ka parsial hodi permite dezenvolvimentu Projetu Kaptura no Armajenamentu Karbonu (CCS – Sigla iha inglez), liu husi injesaun CO2 ba rezervatóriu iha Kampu Bayu Undan ne’ebé sei iha rezerva ekonómiku.
Ba setór mineiru, Autoridade Nasional Minerais, ANM, I.P., emite ona lisensa ambientál no autorizasaun mineira hamutuk 46, ne’ebé inklui explorasaun fatuk, rai henek no mós prospesaun peskiza. Dezenvolvimentu setór mineral la’os deit atende ba demanda ezijénsia global, maibé sei rezulta efeitu multiplikadora ba ekonomia, liu-husi oferta empregu, fornsimentu bens servisus no mos ba dezenvolvimentu setór agrikultura, infraestruturas, turizmu no seluk tan.
