Programa



Objetivu:

Aselera formasaun Timor oan sira nian liuhosi Bolsa Estudu no treinamentu. Iha 2013 Ministériu Petróleu no Rekursus Minerál (MPRM) iha ona formadus S2 (Mestradu) nain 50. Programa Ministériu Petróleu no Rekursus Minerál (MPRM) ba Dezenvolvimentu Rekursu Umanu hetan susesu boot. Ita sei presiza tan rekursu umanu maibe ita iha natoon ona atu marka ita nia prezensa iha setor minarai.

Atu Implementa Ministériu Petróleu no Rekursus Minerál (MPRM) nia Politika numero 1. katak; “Timor oan tenke partisipa iha setor minarai iha area no nivel hotu – hotu” , MPRM sei kontinua nafatin implementa programa Desenvolvimentu Rekursu Umanu ho Prioridade nebe as tebes. Hahu 2008 Programa Desenvolvimentu Rekursu Umanu konsentra liu ba Bolsa de Estudu ba Bachelor Degree ka Lisensiatura no mos Masters Degree ( mestradu ) ba estudante balun nebe avansadu tiha ona. Husi 2014 MPRM nia perioridade foka liu ba kapasitasaun skills hanesan espesializasaun ba estudantes sira nebe hotu ona sira nia estudus. “On Job Training” ka fo oportunidade ba halo serbisu iha area oin-oin tuir sira nia kualifikasaun.

Ohin ita bele dehan katak grafiku ba programa Bolsa Estudu tun ona, no prioridade as mak hasae Programa kapasitasaun. Bolsa balun sei kontinua maibe fo liuliu ba estudantes nebe hatudu ona katak sira iha duni kapasidade as atu kompleta sira nia estudu.

Programa Kapasitasaun Rekursu Umanu iha MPRM fahe ba area 6, mak hanesan tuir mai nee:

  1. Programa kapasitasaun ba graduadu sira
  2. Kapasitasaun ba rezidentes Tasimane
  3. Formasaun ba Pilotu no Tékniku Aviasaun
  4. Treinu Estratejiku no Kapasitasaun ba Funsionariu sira

Progresu dezenvolvimentu rekursu umanu Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais (MPRM) nian hahú husi 2007 to’o ohin loron.

Prioridade Espesifika sira ba Tinan 2021

Desenvolvimentu rekursu úmanu – Maioria bolseiru sira husi ministériu remata ona sira nia formasaun, tanba ne’e Ministeriu sei pretende halo avaliasaun ba programa atribuisaun bolsa estudu nian no halo levantamentu ida ba nesesidades iha futuru.

  1. Kontinua servisu no halo esforsu hodi konklui enkuadramentu legal no assegura planu dezenvolvimentu ba kampu Greater Sunrise ba Timor- Leste hamutuk ho Joint Venture.
  2. Dezenvolvimentu institusional – Kontinua fo apoiu ba dezenvolvimentu ANPM-IP, TIMOR GAP E.P.no IPG-IP.
  3. Dezenvolvimentu indústria mineira – Estabelese Kompañia Nasional Mineira ho entrada iha vigor diploma ne’ebé kria kompañia ne’e, nune’e mos Kódigu mineiru ho diploma komplementares tama iha vigor.
  4. Assegura obrigasaun sira husi Kompañia Nasional Petroleu,TIMOR GAP-EP no Joint Venture tuir proporsaun 56.56%.
  5. Projetu Tasi Mane – Sei aktualiza no defini orientasaun foun.
  6. Modelu transparênsia – Elabora relatoriu EITI ba tinan fiskal 2019, programa ba disseminasaun no kapasitasaun konforme rekezitus iha padraun foun EITI nian.
  7. Realizasaun ba estudu no investimentu iha setor downstream husi TIMOR GAP-EP.
  8. Akizisaun ekipamentu sira ne’ebé sei falta no instalasaun laboratóriu hodi analiza agua potável, petróleu, minerais metaliku & laos metaliku no jeoteknia.
  9. Kriasaun ba nomenklatura estratigrafia Timor-Leste nian, hanesan identifikasaun ba rekursu jeolojiku.
  10. Konseitu ba mapeamentu, planeamentu no dezenu ba konstrusaun futuru edifisiu MPM nian.
  11. Avaliasaun no promosaun ba rekursu petrolíferu no minerais.

Projesaun ba Futuru

Atu atinji meta ne’ebé define ona, MPM sei prosede:

  1. Elaborasaun planu estratéjiku MPM nian;
  2. Dezenvolvimentu Rekursu Úmanu espesializada, liu husi atribuisaun bolsa estudu ba nivel Mestradu iha área enerjia renovaveis nune’e mos fo kontinuasaun kursu Pilotu Helikopteru ba Bolseiru MPM nain 4 iha Malásia hodi kompleta óras vou;
  3. Konkluzaun ba enkuadramentu legal no assegura exekusaun ba planu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise ba Timor-Leste no Joint Venture;
  4. Dezenvolvimentu iha indústria mineira;
  5. Garante katak obrigasaun husi Kompañia Nasional Petróleu, TIMOR GAP,E.P., iha Joint Venture sei realiza ho proporsaun 56.56%;
  6. Realizasaun ba estudus no investimentu iha setor downsteram husi TIMOR GAP, E.P.;
  7. Kriasaun nomenklatura estratigrafia Timor-Leste nian hodi identifika rekursu jeolójiku;
  8. Avaliasaun no promosaun ba rekursu petrolíferu no Minerais.

Greater Sunrise


Objetivu: Dada Kadoras hosi mina-matan Greater Sunrise mai Timor Leste. Liu hosi estudus tekniku hatudu katak opsaun TimorLNG, teknikamente no komersialmente viavel.

Atu defende Kadoras mai Timor-Leste, ita presiza estuda no verifika kustu ba:

Para estabelecer o Pipeline é necessário realizar um estudo e verificar:

  1. Pipeline
  2. Portu
  3. LNG Plant
  4. Upstream

Dezenu ne’e hatudu portu nebe presiza harii iha Beaco-Viqueque. Estudu ida-ne’e too ona faze detalladu FEED.

Desenvolvimentu Instituisional


Liu hosi orsamentu kategoria transferensia publikas mak Governu finansia ANPM, Timor GAP E.P, IPG. I.P. no Minas de Timor (MdT). Orgaun 4 ne’e importante atu asegura katak Timor-Leste jere hela nia rikosoin ho efisensia, transparansia no tuir padraun internasional, liu hosi orgaun 4 nee mak TL bele Maximiza Timor oan nia partisipasaun no Maximiza retornu ekonómiku bainhira ita esplora ita nia riku soin.


Autoridade Nacional do Petroleo e Minerais (ANPM)

Autoridade Nacional do Petroleo e Minerais (ANPM) hanesan orgaun reguladora ho knar’r atu fo lisensa no fiskaliza aktividade kompañia petroliferas no minerais. Tinan-tinan osan billiaun ida resin mak liu husi ANP hodi finansia ita nia dezenvolvimentu rai laran. Atu asegura inspesaun “Health Safety an Environment (HSE)” tuir padraun internasional, ita sei persiza kontinua dezenvolve no mantein tekniku nasionais sira kualifikadu no konsultor espesializadu sira.

TIMOR GAP – Timor Gás & Petróleo, E.P

TIMOR GAP – Timor Gás & Petróleo, E.P nudar’ar Kompañia Nasional Petróleo Estadu Timor-Leste nian ho knar’r kaer mandatu atu involve Timor-Leste iha negosiu minarai hodi kria kampu traballu no aumenta rendimentu ba nasaun. TIMOR GAP E.P mos hetan responsabilidade atu implementa Projetu Tasi Mane hosi konseitu, implementasaun no operasaun. Presiza tekniku nasional lubuk ida ho konsultor internasional sira no apoiu lojistika hodi bele hala’o serbisu ne’e ho efisensia no efikas.

Kompañia Minas de Timor (MdT) nebe sei hari iha tempu oin mai, sei lori ita nia rai atu tama iha negosiu mineiru. MdT sei presiza fatin atu serbisu no tekniku sira hodi buka oportunidade negosiu ba Timor Leste.

Instituto do Petróleo e Geologia. Instituto Público (IPG)

Instituto do Petróleo e Geologia (IPG) ho kna’ar atu investiga no identifika riko soin geolojiku no risku geolojiku hodi tulun planeamentu ekonómiku nasaun nian. Presiza apoiu lojistikau atu hala’o mapa geolojia, presiza mantein no aumenta ekipamentus iha laboratorio geolojia iha hera hodi bele kontinua halo análize sientifikas.

Lei Minerais


Objetivu: Produs Kodigu Mineiru ida ne’ebe modernu no komprensivu hodi bele loke dalan ba esplorasaun rekursu minerais Timor Leste nian.

Mapa geolojia area Ilimanu-Manatutu ne’e produz hosi IPG. Mapa geolojia ida-ne’e identifika marmer no fatuk oin-oin deit ne’ebe ita bele esplora hodi halo konstrusaun. IPG nia serbisu importante tamba liu hosi mapa geolojia Governu bele hatene mineral saida deit mak ita iha no oinsa ita bele regula esplorasaun ba mineral hirak ne’e.

Tasi Mane


Objetivu: Hanesan pilar importante ida ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED), projetu Tasi Mane sei loke industrializasaun iha Timor-Leste no provoka dezenvolvimentu ba potensia iha Kosta Sul hodi ajuda PED atinji nia objetivu iha 2030.

Tasi Mane kompostu hosi Suai Supply Base, Refinaria Betanu no planta LNG iha Beaco no fatin tolu nee sei liga ho autoestrada Suai-Betano-Beaco.

Tasi Mane responde ba politika Governu nian atu involve Timor oan iha prosesu dezenvolvimentu iha area minarai, fo benefisiu ba Timor oan no buka medidas atu diversifika ita nian ekonomia.

Atu hatene liu tan tan infomasaun ba dezenvolvimentu projeitu Tasi Mane bele hare iha Pajina tuir mai nee :

  1. BEAÇO LNG – PLANT
  2. BETANO REFINERY AND PETROCHEMICAL
  3. HIGHWAY
  4. SOUTHERN COAST MAP
  5. SUAI AIRPORT
  6. SUAI SUPPLY BASE

Modelu Transparensia


Objetivu: Asegura transparénsia iha prosesu minarai no fasilita informasaun ba públiku hodi kria debate kona-ba oinsa ita jere ita nia rekursu naturais.

Timor-Leste sai ona Nasaun ezemplu kona-ba oinsa jere rekursu naturais ho transparensia.TL fahe nia esperiénsia ho EITI ho nasaun lubuk ida. TL halo parte BOARD EITI Internasional ba tinan lima ona no fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu EITI iha nivel internasional.

X

Warning: Illegal string offset 'share_counts' in /home/mprm/public_html/wp-content/plugins/simple-social-buttons/simple-social-buttons.php on line 477