
Díli, 05 Fevereiru 2026
Institutu Jeosiénsia Timor-Leste, IGTL, I.P. promove konferénsia internasionál husi loron 05 to’o 06 fulan Fevereiru, hodi deskuti importánsia jeosiénsia iha konstrusaun estadu, ho baze ba dadus rekursu jeolójiku no reziliénsia ba futuru. Eventu ne’e konta ho aprezentasaun husi tékniku, peritu no akadémiku iha área jeolojia.
Sua Eselénsia Ministru Petróleu no Rekursus Minerais konsidera katak, eventu ne’e manifesta kompromissu, atu transforma patrimóniu jeolójiku hanesan rekursus hidrokarbonetu, ba edifikasaun dezevolvimentu ne’ebé sustentável no prósperu ba povu no nasaun, liu-husi troka koñesimentu kona-ba akizisaun, utilizasaun dadus, prátika dezenvolvimentu no jestaun rekursus naturais.
Destaka mos papél krusiál husi IGTL, I.P., iha kollesaun dadus jeosientífika ne’ebé independente no konfiável, tanba ne’e, governu sei garante husi aspektu polítiku, regulasaun no jestaun. Dadus jeosiénsia determinante ba definisaun bloku petrolíferu no mineru, hodi orienta ba avaliasaun poténsial ba rekursus, jere risku no proteje interesse estadu, inklui mapeamentu jeolójiku, interpretasaun jeofízika, estudu hidrojeolójiku.
Tuir Sua Eselénsia Ministru, dadus jeosiénsia apoia governu iha formulasaun politika ba setór petrolíferu no mineiru, permite entidade reguladór hanesan ANM, I.P. no ANP, I.P. atu halo regulamentu, emite lisensiamentu no apoia governu atu halo negosiasaun ho investidór ho konfiante, inklui mós planeamentu infraestruturas, jestaun Ambiental no avaliasaun ba perigu.
Haré husi importánsia dadus jeosiénsia, MPRM kompromete atu konsolida IGTL, I.P. husi peskizadór, sientista, sistema no dadus sira, ho estabelesimentu laboratóriu jeosiénsia no mos kriasaun infraestruturas nesessáriu seluk iha tempu besik, hodi tulun governu iha jestaun rekursu natural ho maneira responsável no sustentável iha futuru.
Sua Eselénsia Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão mos subliña importánsia husi jeosiénsia hodi promove peskiza jeolójika no dezenvolve koñesimentu sientífiku ne’ebé tulun servisu estadu no mos hametin soberania ba rekursus naturais.
Destaka mos importánsia kooperasaun internasionál ho servisu jeolójika, universidade no sentru peskiza internasionál, hakle’an aprendisajen, fahe esperiénsia, adopsaun ba prátika di’ak sira no evita erru sira, ne’ebé bele tulun prosesu konstrusaun estadu, kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu sustentável.
